KAKO ULOVITI SIPU

Sipa

živi u moru.Spada u glavonošce.Razmjerno s tijelom glava sipe je velika,na njoj su dva oka a oko usta ima osam kracih i dva dugacka kraka.Trup je jajolika oblika,ali je dosta plosnat, pokriven mesnatim plaštem i obavijen mekim kožnim obodom (perajom) kojom se sipa služi prilikom plivanja.S unutrašnje strane kracih krakova prijanjalke se nalaze posvuda,a na duljima samo na vrhu.

Sipa je grabežljivac,živi uz kamenitu obalu.Po danu se skriva, a u sumrak izlazi u lov na sitnu ribu.Mašuci polako perajama na trupu giba se prema naprijed.Kada svojim velikim ocima spazi ribu približi joj se,tada odjednom ispruži krakove pritisne ih na ribu,a prijanjalke se brzo uz nju prisišu.Zatim plijen brzo primakne ustima i pridrži ga prijanjalkama drugih krakova.Kida ga cvrstim celjustima koje izgledaju poput kljuna papige, a trenicom komadic po komadic usitnjavaU, Ženka sipe je znatno veca od mužjaka koji se raspoznaje po bijeloj pruzi na perajama. Tijelo sipe je jedan mišic, ali opet dosta nježno i neotporno. Nešto cvrstoce daje joj sipovina, medutim i ona je toliko krhka da se na slabiji udar lomi. I sipa, poput lignje, pri susretu s nepoznatim duž citavog tijela mijenja boje u svim nijansama te u krajnjoj opasnosti pobijeli i ispušta crnilo u kojem se skriva i ceka da se spusti do prvog zaklona. U proljece ženka sipe potraži dno koje je obraslo algama i drugim biljem.Na biljke objesi jaja u manjim skupinama. Dalje se za njih ne brine, nego se ponovo vraca medu podmorske stijene i pukotine pecina.

NAJBOLJI NACIN ZA LOV SIPA JE SPUŠTANJE NIZ KURENAT

Lov sipa

Najbolji rezultati se postižu ujutro od cca 8,30 -

11,30 i to lagano na vesla ne duboko cca 13 -17 m, može i pliće ovisi o terenu.

Lovi se sa peškafondom za dan, jednom ili dvije ribice. Mogu biti i plutajuće i tonuće.

Najćešće će se zaletit ako se vozi iz plitkoga u dublje ili obratno.

Ako se skine u izvlačenju, ne izvlačiti vani jer će se ona opet baciti.

Potrebno je imati špurtil, jer se zna na površini skinuti i izgubili ste marendu ili ručak /crni rižot, gradele/.

Boja ribica može biti zelena, ljubičasta ili tamno zelena / boja ledja/.

Ako je kurenat jak lijevim veslom se povremeno šija i tako varalica

ide prema dnu tako da taj pokret vara sipu. Ako se vozi desnim veslom na takvom kurentu varalica ide prema gore.

Potrebno je ponekad lagano zašijati sa lijevim ili desnim veslom,

ili naizmjenično sa oba.

Kada se ide iz plitkoga u dublje ili obratno, to su momenti kad će se najprije baciti,

Iako je sve više onih koji, protivno tradiciji, i poslije zime nastavljaju loviti lignje, vecina lovaca na glavonošce u proljece lovi sipe. Medutim, osim nacina, za takav lov nije neophodno mijenjati varalice i ostali lignjolovni pribor, jer se i sipe izuzetno uspješno mogu loviti suvremenim alatima za lov liganja. Sve suvremene varalice za lignje mogu se rabiti i za lov sipa, ali nisu sve podjednako prikladne i ucinkovite. Opcenito je pravilo da su najprikladnije plivajuce varalice i to one s unutrašnjim utegom, kako ne bi eventualno zapinjao kad se lovi pri samom dnu. Kako se sipe, posebice u proljece, zadržavaju uglavnom nad pjeskovitim i drugim mekanim terenima, mogu se koristiti i varalice sa srpolikim vanjskim olovom koje klizi preko prepreka.

UNIVERZALNA LOVI PODJEDNAKO SIPU I LIGNJU

Druga je znacajka lignjarica prikladnog za lov sipa što širi vijenac iglica sposoban da zakaci, probode i dovoljno cvrsto drži tijelo sipe. Nažalost, takvih je lignjarica u nas malo, ali ima dovoljno zamjenskih, onih s dva vijenca igala. Još je bolje ako varalica, tzv. razorback, ima dodatne iglice na ledima. Velicina varalice potpuno je nevažna, jer ce se sipa baciti i na vecu od sebe. Medutim, ¨odjeca¨ varalice vrlo je važna, jer ce se sipa prije baciti na svjetlucavu, pa je bolje loviti s lignjaricima metalnog ili fosfornog sjaja.

U nedostatku takvih, varalici se može dati svijetleca ampula, svjetlucava samoljepiva metalna traka, a kao najbolje rješenje pokazao se fosforoscentni premaz, kakav se i u nas proizvodi pod imenom ¨Fosfor color¨. Dovoljno je sa svake strane varalice nacrtati tri-cetiri tockice ili kratke crte. Samo takvim se premazom i ampulom postavljenom na tijelo mogu uocljivijim uciniti varalice presvucene svilom, koje sipe radije napadaju od golih ili drugacije ¨odjevenih¨ varalica.  size="3">Što se tice boje varalice, u nas su se za sve uvjete najboljim pokazali lignjarici boje gavuna. Medutim, udicari koji imaju mogucnost izbora mogu ovisno o svjetlosnim uvjetima i dobi dana birati najucinkovitije boje varalica. Dugogodišnjim eksperimentiranjem utvrdeno je da se u svitanje i tijekom jutra pod vedrim nebom najbolje lovi lignjaricima zelenih nijansi, a plavim ako je nebo prekriveno oblacima. Tijekom dana uz neznatnu naoblaku najboljima su se pokazali lignjarici crno-bijele boje i boje gavuna.

U svitanje i suton uz oblacno vrijeme te nocu bolje od ostalih pokazali su se lignjarici svih uocljivih svijetlih nijansi. Narancasto-crvene varalice uspješnije su od ostalih poslijepodne i u suton, uz vedro nebo. Izuzmu li se raznobojne suvremene varalice, za lov sipa nije nužna sofisticirana i brojna oprema. Dovoljno je 30 metara strune i jedna olovnica. I najjeftiniji najlon promjera 0,30 mm, te bilo koje boje, namotan na klasicno motivilo cinit ce dobru opremu za lov iz ruke.

Medutim, znatno ce se lakše i ucinkovitije loviti štapom i rolom. Važno je da štap bude što sporiji, akcije D, odnosno parabolik, te da mu težina bacanja bude veca od 100 grama, jer pribor treba opteretiti sa 20-60, ponekad i svih 100 grama olova, kako bi dovoljno daleko letio, odnosno ronio, ako se lovi panulavanjem. Kao najbolje rješenje pokazao se štap tipa bolognese. Dužina štapa ovisi o prostoru oko mjesta, odnosno vrsti i velicini plovila s kojeg se lovi, ali je najbolje nabaviti 3,5-4,0 metra dugi štap. Na njega je dovoljno montirati najmanju i najjednostavniju rolu.

Od ostale opreme dobro je imati mrežnu prihvatnicu,špurtil kako bi se sprijecio bijeg sipe poslije izvlacenja iz mora. U lovu iz plovila ili s ozidane obale toj svrsi poslužiti može i mrežnjak za lov rakova. Sistemi, odnosno predvezi za lov sipa suvremenim varalicama mogu se kompletirati na dva osnovna nacina.

Prvi, jednostavniji, cini jedna klizna olovnica težine primjerene snazi morske struje, odnosno brzini povlacenja i željene dubine urona varalice. Olovnica se postavlja na osnovnu strunu ciji cvor na vrtilici od nasjedanja olovnice štiti gumeni štitnik. S druge strane vrtilice vezan je predvez dug oko jedan metar, s direktno vezanom varalicom. Isti pribor, ali s olovnicom na dnu, a predvezom postavljenim do metar iznad njega, prikladniji je za lov nad samim dnom, jer se takvim rasporedom smanjuje mogucnost zapinjanja.

Olovnica se na dnu sistema postavlja i kada se on pravi od dva ili, što nije najbolje cak tri priveza, odnosno varalice. Najbolje je ako su privezi vezani za vrtilice kroz cije slobodne ušice prolazi osnovna struna. Takoder je dobro ako su privezi nejednako dugi. Na željeno mjesto privezi se postave pomocu perlica i lažnih cvorova, granicnika hoda, a olovnicu je najbolje preko kopce i vrtilice postaviti na kraj osnovne strune.

Ako se tako kompletiranim priborom lovi povlacenjem iz plovila, plovak je više nego dobrodošao, jer se s njim može loviti na tocno željenoj dubini. Cešce i masovnije nego s obale sipe se love iz plovila odmetom ili cešce povlacenjem, panulavanjem. Brzina kretanja varalice veoma je važna. Najbolje je plovilo prepustiti morskoj struji, a ako nje nema, pokretati veslima ili motorom, ali nikada brže od jedne i pol nauticke milje na sat. Pribor se spušta u more barem desetak metara iza plovila.

Kako bi se otkrilo na kojoj su dubini sipe, dobro je tijekom plovidbe polako spuštati i podizati vrh štapa. Tako ce varalice mijenjati i pretraživati razne slojeve mora. Otežani pribor, odnosno povijeni vrh štapa, rijetko uz lagani trzaj, bit ce znak da je sipa dugim parom lovki dohvatila varalicu. To je najvažniji trenutak lova.

Sipa se još uvijek, najvjerojatnije, nije zakacila za iglice, pa biste kontrom u tom trenutku istrgnuli varalicu iz njenog zagrljaja. Zato treba sacekati da sipa pride varalici, zajaši je i pokuša je ¨usmrtiti¨ snažnim celjustima. To se osjeti kao tri-cetiri trzaja. Tada treba zaustaviti plovilo i poceti s jednolicnim i laganim namotavanjem strune. Posebno trebate biti oprezni i bez naglih kretnji kada plijen stigne na dohvat prihvatnice. Uplaši li se i ispusti varalicu, sipu odmah treba ponovno pokušati uloviti pretraživanjem uže zone bijega jer ce najcešce, tek oslobodena sipa, odmah, zaboravivši loše iskustvo, ponovno napasti ponudenu varalicu. Najbolji rezultati postižu ujutro od cca 8,30 - 11,30 iako se zna baciti preko cijelog dana i to lagano na vesla

Gdje tražiti sipe?

U ovo doba godine, nagon za održavanjem vrste sipe dovodi nad mekana dna s oazama podmorskih livada. Zadržavaju se najcešce izmedu 5 i 15 metara dubine, što je do 100 metara daleko od kopna. Tu ce se, uglavnom u uvalama, blizini ušca, oko rtova i izvan luka zadržavati do kraja lipnja, a poslije ce se postupno spuštati u dublje more.